Buhtla predstavljena kao pretežno vazdušasto tijelo je dobar pimjer referentne šupljikavosti. Referentna šupljikavost je kalkulirani prostorni pomak između dvije mrve hljeba. Ako mrve hljeba fituju, odnosno dihtuju, u referentnoj šupljikavosti će se zadržati aromatični sastojci para od kupusa bureka zelja i lisnatog tijesta iz susjednih plehova. Zato je krajnje nepoželjna situacija da buhtla bude prazna pa je stoga ispunjavamo tečnim azotom ili eurokremom. Što je veći pomak ka ispunjenosti referentne šupljikavosti to su manje šanse da nam pri prvom ugrizu buhtle u nos upadne miris luka i zelja. Referentna šupljikavost buhtle je apstraktan pojam za razliku od njene ispunjenosti eurokremom. zato postoje dva extrema u teoriji referentne šupljikavosti buhtle. Prvi extrem je vrlo često vidljiv po našim pekarama a to je apsolutna referentna šupljikavost buhtle, to prostim nenaučnim jezikom znači nema eurokrema ni čokolade nigdje at all. Drugi extrem je da je sva referentna šupljikavost popunjena čokoladom do poslednje referentne šupljine prosječne buhtle. Ovaj extrem se javlja u apstraktnim sferama svijesti nazvanim mašta i nugatino. Ovaj primjer ispunjenosti nikad nije zabilježen u realnosti i smatra se idealonom konstantom odnosa referentne šupljikavosti i pripadajućih mrva.povezanih u jednnu cjelinu koju zovemo buhtla. Eh da upravo sam pojeo jednu takvu buhtlu čija je ispunjenot referentne šupljikavosti bila toliko bluizu prvom extremu da je aroma luka iz susjednoh bureka bila jača od arome čokolade.
